021 752 112, 063 775 36 12, 061 644 27 72
Dijagnostičke metode u Ginekologiji

Dijagnostičke metode u Ginekologiji

BRIGA o zdravlju žene obuhvata period ranog detinjstva,adolescentski period,ženu generativnog doba,peri i postmenopauze i u preventivnom i   terapijskom smislu podrazumeva upotrebu širokog spektra dijagnostičkih metoda koje primenjujemo kako bi smo došli do egzaktne dijagnoze. Dijagnostičke metode u ginekologiji i akušerstvu obuhvataju PAPA test,kolposkopiju,vulvoskopiju,biopsiju,kiretažu,LETZ(loop exciziju),mikrobiološka ispitivanja cerviksa,vagine,amnijalne tečnosti,biohemijski skrining na anomalije u vidu double,triple,quadriple testa kao i neinvazivnih prenatalnih testova (NIPT) kao i upotrebu ultrazvuka i invazivnih prenatalnih procedura (biopsije čupica,rane amniocenteze i kordocenteze),kao i evaluacione testove u lečenju infertiliteta koji obuhvataju ispitivanje hormonskog statusa žene,analizu spermograma kao i prohodnosti jajovoda bilo kao histeroslpingografiju,transvaginalnu laparoskopiju i histeroskopiju ili sonohisteroskopiju.

PAPA test

 

PAPA test označava citološki bris grlića materice,na osnovu kojeg se procenjuje izgled i vrsta,kao i abnormalnosti ćelija grlića materice.Sprovodi se u okviru preventivnih programa u ranom otkrivanju raka grlića materice ili tokom redovnih ginekoloških kontrola,u okviru praćenja za vreme uzimanja kontracepcije i drugih hormonskih preparata,kod abnormalnog vaginalnog krvarenja, abnormalnog izgleda grlića materice,bilo kakvih ginekoloških simptoma ili jednostavno po želji žene.

 

Godišnja PAPA kontrola smanjuje rizik umiranja od raka grlića materice za 90%.Otuda,sva zdravstvena osiguranja pokušavaju da osiguraju ženama jedan PAPA test u različitim vremenskim razmacima,zavisno od finansijske situacije u jednoj državi.Ovaj PAPA test se naziva"preventivni" PAPA test i deo je nacionalnog programa prevencije raka grlića materice.U većini zemalja se ovaj "preventivni" PAPA test radi svake tri godine,u nekim zemljama je zamenjen "preventivnim" HPV testom na 5 godina kod žena starijih od 30 godina.

Ranije preporuke za optimalnu kontrolu PAPA testa svakih šest meseci, naročito kod rizičnih populacija i dalje vrede,ali se ovde ne radi o "preventivnom" nego o "oportunom" PAPA testu.Najbolji odnos između koristi i rizika daju kontrole PAPA testa jednom godišnje.
Najbolje vreme za uzimanje citološkog uzorka je oko sredine ciklusa,pri uzimanju PAPA testa ne bi trebao biti aktivan upalni proces.
Pre uzimanja PAPA testa se preporučuje seksualna apstinencija u trajanju od dva dana,a neposredno pre pregleda ne bi trebalo ispirati vaginu.

Kolposkopija je optička metoda posmatranja vulve,vagine i cerviksa uz pomoć kolposkopa - specijalno konstruisanog pokretnog mikroskopa za tu namenu uz uvećanje od 6 - 40 puta.

 

Zavisno od toga posmatra li se grlić materice (cerviks) i vagina (grčki kolpos) metoda se naziva kolposkopija ili vulvoskopija ukoliko se posmatraju spoljna genitalija (vulva).

 

Kolposkopija je izvanredna dijagnostička dopuna citologiji.Omogućuje pouzdanu procenu lokalizacije i proširenosti patološke epitelne lezije,te ciljanu biopsiju iz suspektnog područja.Tačnost kolposkopije leži između 60 - 85%,u kombinaciji sa citologijom 98 - 99%,i veoma je zavisna od iskustva kolposkopičara.Učestalost lažno-pozitivih nalaza se procenjuje na 7% i lažno-negativnih dijagnoza na 13%.

Sa suspektnih mesta na grliću materice, biopsija se uzima uz primenu kolposkopa,binokularnog optičkog instrumenta koji ima jak izvor svetla i povećava sliku 6-40 puta.Uzimanje uzorka tkiva sa grlića materice može se učiniti kao punch-biopsija (biopsija kleštima),LETZ biopsija (biopsija omčicom) i konusna biopsija (konizacija).Svaka od ovih biopsija može biti dijagnostičkog i terapijskog karaktera ukoliko se bolesno tkivo odstrani u celosti što je najčešće slučaj kod konizacije.Konizacija se takođe može izvoditi električnom omčicom ili "klasičnim" putem (skalpelom).Ako patohistološka procena posle učinjene konizacije pokaže da je bolesno tkivo u celosti odstranjeno ("čisti" rubovi preparata),tada je najčešće lečenje u potpunosti završeno.Ukoliko su promene prisutne na rubovima preparata, dalji postupak će zavisiti od stepena abnormalnosti bolesnog tkiva

Endocervikalna kiretaža

 

preporučuje se u obradi abnormalnog citološkog nalaza kako bi se dokazalo da u kanalu grlića materice nema tumorskog procesa.

Ultrazvuk u ginekologiji

Ginekološki ultrazvuk je sigurna, precizna, efikasna i bezbolna dijagnostička metoda koja omogućava detaljan uvid u ženski reproduktivni sistem .

 

Od sredine osamdesetih godina prošlog veka,savremena ginekologija i akušerstvo nezamislive su bez korišćenja ultrazvuka.
Ultrazvuk je uveden u medicinu 50-tih godina 20.-veka zaslugom engleskog naučnika Iana Donalda.Sam pojam "ultrazvuk" odnosi se na zvučne talase čija je frekvencija veća od granice čujnosti ljudskoga uva.Današnji dijagnostički aparati imaju frekvenciju 1-20 MHz.
U ginekologiji se koriste transabdominalni i transvaginalni pristup, te po potrebi transrektalni i transperinealni.
Organi koje pregledamo ginekološkim ultrazvukom su materica i jajnici,ali i mokraćna bešika,krvni sudovi male karlice,prisutnost slobodne tečnosti u maloj karlici i uvećanih limfnih čvorova.

Dvodimenzionalni ultrazvuk dopunjava uobičajeni ginekološki pregled.

Koriščenjem obojenog (color-doppler),osnaženog doplera (power-doppler) i pulsirajućeg doplera (pulsed-doppler) omogućava se prikazivanje prokrvljenosti organa male karlice,ocena funkcionalnog stanja organa i patoloških struktura koje se ishranjuju tim krvnim sudovima.
Trodimenzionalni ultrazvuk (3D-UZV) uveden je u upotrebu devedesetih godina 20.veka, a daje mogućnost prostornog, volumetrijskog i višeslojnog prikaza.Ovde se dvodimenzionalni prikaz uz podršku kompjutera pretvara u trodimenzionalni prostorni prikaz.
Četvorodimenzionalni ultrazvuk (4D-UZV) znači prostorni prikaz u stvarnom vremenu.
 

 

Glavne indikacije za UZV u ginekologiji:

  • Pelvična bol
  • Neplodnost
  • Simptomi i znaci zapaljenske bolesti male karlice
  • Bolne menstruacije
  • Prerani i zakasneli pubertet
  • Nenormalno krvarenje kod žena reproduktivnog uzrasta
  • Krvarenje u postmenopauzi
  • Problemi posle porođaja
  • Palpatorni nalaz tumefakcije u maloj karlici i nenormalni nalaz krvne slike
  • Pacijentkinje sa povećanim rizikom za malignu bolest
  • Urođene anomalije genitalnog trakta
  • Utvrđivanje položaja intrauterinog uloška
  • Postoperativna  kontrola

Ginekološki ultrazvuk je sigurna, precizna, efikasna  i bezbolna dijagnostička metoda koja omogućava detaljan uvid u ženski reproduktivni sistem .

 

PRENATALNI SKRINING I DIJAGNOSTIKA HROMOZOMOPATIJA

Svaka žena ima rizik da njeno dete ima hromozomopatiju.Svim trudnicama bi trebalo ponuditi jedan od testova za skrining na hromozomopatije koji zadovoljavaju zahtev da imaju stopu detekcije preko 60% i lažno pozitivne nalaze manje od 5%.Hromozomopatije su poremećaji hromozoma,i najčešći ovakav poremećaj kod živorođene dece je trizomija  21 hromozoma (Daunov sindrom)

Da bi se izračunao individualni rizik,potrebno je uzeti u obzir starost majke i starost trudnoće i pomnožiti sa nekoliko faktora koji zavise od rezultata niza skrining testova koji se rade  tokom trudnoće a u cilju  određivanja rizika za svaku trudnicu ponaosob.

Normalan rezultat skrining testa smanjuje rizik od hromozomopatija,ali ih ne isključuje što je potrebno objasniti roditeljima.

Kod trudnica kod kojih je rizik veći od 1:250 (0,4%) u terminu,treba preduzeti neku od invazivnih dijagnostićkih metoda.Invazivnim dijagnostičkim postupcima se uzima uzorak (deo posteljice,plodova voda ili  bebina krv),što omogućava detekciju:

-hromozomskih promena-dijagnostiku detetovog kariotipa i /ili

-genetskih oboljenja (cistična fibroza,mišićna distrofija,itd)

NIPS otkriva nestabilnost hromozoma slobodne DNK u majčinoj cirkulaciji koja dolazi iz placente, a koja se uobičajeno označava kao "fetalna" DNK. Aktuelizirane smernice koriste termin NIPS umesto ranije uobičajenog termina NIPT, gde "T" označava testiranje. Pozitivni rezultat neinvazivnog prenatalnog skrininga treba biti propraćen više invazivnim i dijagnostičkim testovima kao što su biopsija horionskih resica ili amniocenteza.

Dr Ćulibrk Bojan

specijalista ginekolog akušer

Share This

Comments