021 752 112, 063 775 36 12, 061 644 27 72

Štitasta žlezda je smeštena u prednjem delu vrata gde se može napipati ispod kože a po svom obliku podseća na leptira. Žlezda luči nekoliko hormona od kojih su najvažniji T3 i T4. Ovi hormoni putem cirkulacije dospevaju do svih ćelija u organizmu i svojim prisustvom utiču na različite procese u organizmu: rast, oslobađanje energije, proizvodnja toplote. Posrednim putem utiču na mnoge telesne funkcije, temperaturu tela, puls srca, telesnu težinu, psihofizički razvoj...
Za pravilnu funkciju štitaste žlezde odgovoran je hormon TSH - tireostimulirajući hormon koji luči hipofiza
Štitasta žlezda je vrlo osetljiva na stres i smatra se da ubrzani i nepravilni način života koji nosi današnjica dovodi do disfunkcije u njenom radu kao i do pojave promena u njenoj strukturi. Broj obolelih se povećava svake godine i sve je više mladih osoba sa problemima u njenom funkcionisanju.
Kod sumnje na bolest štitaste žlezde, pored kliničkog pregleda, obavezan je i ultrazvuk štitaste žlezde. Sa ovim pregledom se najbolje dijagnostikuju promene u strukturi (čvorići, ciste …), hronični autoimuni tireoiditis (HAT) a dobija se i pouzdan uvid u veličinu i volumen štitaste žlezde. Upotrebom Color Doppler efekta ispituje se prokrvljenost žlezde kao i uočenih promena u njoj.
Uredni nalazi TSH, FT4 i T3 ne isključuju postojanje bolesti štitaste žlezde kao što ni postojanje promena u strukturi ne isključuje potremećaj njene funkcije.
Koji se organi pregledaju?
Ovim pregledom se ispituje tkivo štitaste žlezde, paratireoidnih žlezdi kao i limfne žlezde regija vrata.
Kako izgleda ultrazvučni pregled štitaste žlezde?
Pacijent oslobodi vrat od garederobe. Pregled se može raditi u sedećem ili ležećem položaju. Lekar sondom ultrazvučnog aparata na koju je prethodno nanet gel prelazi preko kože vrata. Prilikom pregleda pacijent ne oseća nikakav bol. Ispitivanje traje od 10 do 30 minuta, nakon čega pacijent dobija objašnjenje i pisani izveštaj.
Kada raditi ultrazvučni pregled štitaste žlezde?
Situacije u kojima se savetuje ultrazvuk štitaste žlezde su:
•    Pojava uvećanja ili tvrdina u predelu vrata
•    Problemi sa gutanjem
•    Nasledna predispozicija
•    Kontrola nakon operacija
•    Kod bolesti koja su u vezi sa štitastom žlezdom (kardiološka, hematološka, povišene vrednosti holesterola u krvi, osteoporoza itd.)
•    Neobjašnjivo mršavljenje ili dobijanje u telesnoj težini
•    Nejasna febrilna stanja
a najbolje na osnovu uputa lekara opšte prakse ili specijaliste druge specijalnosti koji je prethodno utvrdio potrebu za ultrazvučnim pregledom.
Ko vrši pregled i ko interpretira nalaz?
Pregled vrši specijalista endokrinolog, radiolog ili specijalista nuklearne medicine. Lekar očitava nalaz, piše ga i prilaže snimak kao medicinski dokument. Ujedno se preporučuju i eventualne dopunske dijagnostičke procedure.
Koja je korist a koji su rizici, koliko su česte kontrole?
Korist je prvenstveno u brzini i tačnosti nalaza koji se dobijaju dijagnostičkim ultrazvukom a rizika od pregleda nema. Kontrole se ponavljaju koliko je potrebno, bez opasnosti od oštećenja tkiva i organa. Vreme do sledećeg pregleda određuje lekar u zavisnosti od nalaza.
Priprema za ultrazvučni pregled štitaste žlezde
Za ovaj ultrazvučni pregled nije potrebna priprema
BIOPSIJA (PUNKCIJA) TANKOM IGLOM - FNB
Kao jedna od dopunskih dijagnostičkih metoda može se preporučiti punkcija tankom iglom (FNB). Punkcija tankom iglom danas je prihvaćena kao prvi postupak u laboratorijskom ispitivanju čvora štitaste žlezde. Tankom iglom se pod kontrolom ultrazvuka ubode opipljiva promena na žlezdi i aspiracijom se dobija materijal za pravljenje razmaza. Obično se koristi špric od 10 ml i igla za potkožne ili muskularne injekcije. Koža se pažljivo očisti i dezinfikuje kako bi se izbegla mogućnost infekcije. Broj punkcija zavisi od veličine promena ali se obično uradi po jedna punkcija za 1 cm veličine promene. Po pravilu se bira mesto najveće sumnje a to je najtvrđi deo promene. Postupak je bezbedan, minimalno traumatičan i vrlo malo bolan. Na ovaj način se dobijaju važni podaci o postojanju eventualnog karcinoma. Danas nemamo pouzdaniji postupak da se bez operacije dobije informacija o mogućem tiroidnom kanceru. Iako samo operacija može da odgovori potpuno precizno na pitanje o prirodi nodusa (čvora), punkcija tankom iglom je u oko 85-90% efikasna u dijagnozi i razlikovanju benignih od malignih nodusa. Zbog toga pacijenti sa nodoznom strumom treba da budu informisani koliko je važan, bezbedan i bezbolan postupak kojim dobijaju izuzetno važne podatke za dalje lečenje.
Jedine kontraindikacije za punkciju su poremećaj koagulacije krvi i aktivna povećana funkcija štitaste žlezde jer može doći do obimnijeg krvavljenja tokom intervencije.
Postupak izvodi subspecijalista endokrinolog ,specijalista nuklearne medicine ili hirurg.
Indikacije za punkciju tankom iglom su:
•    Bilo koji čvor veći od 1.0 cm
•    Čvorovi koje brzo rastu
•    Sumnja na intratiroidne metastaze netiroidnog tumora
•    Gnojni (purulentni) tiroiditis
•    Subakutni tiroiditis (de Quervain) ako dijagnoza nije sigurna
•    Hronični autoimunski tiroiditis u slučajevima sumnje na limfom
•    Aspiracija ciste